Danas je Fibonaccijev dan (23.11, kod nas se datum zapisuje kao 23.11.), jer datum odgovara njegovom nizu: 1, 1, 2, 3, … (naredni član niza je zbir prethodna dva).

Da je matematika prisutna svuda oko nas danas su nam pokušali približiti učenici izborne nastave matematike u III i IV razredu.
Naučili smo šta je Fibonačijev niz, gdje je sve primjenjiv, a i takmičili smo se u kvizu i brzini ispisivanja niza brojeva. Pobjedu je odnijela kombinirana ekipa Ic i IVc.
Pogledajte galeriju slika sa događaja:

 

Pročitajte još neke zanimljivost vezane za Fibonaccijev niz.

 
1202. godine, talijanski matematičar Leonardo Pisano, poznatiji kao Fibonacci, postavio je pitanje:
U idealnim uvjetima, koliko parova zečeva možemo dobiti u godini dana od jednog para zečeva?
 
Ovaj eksperiment se bazira na uvjetu da ženka uvijek rađa parove i da se svaki par sastoji od mužjaka i ženke. Dva novorođena zeca stavljaju se u ograđeno mjesto gdje se dalje razmnožavaju. Zečevi se ne mogu razmnožavati dok nisu bar godinu dana stari pa prvi mjesec postoji samo jedan par zečeva. Na kraju drugog mjeseca ženka leže što nam daje dva para zečeva. Treći mjesec prvi par zečeva ima još jedan par novorođenčadi. Tako imamo tri para zečeva od kojih će dva para imati mlade idući mjesec.
Niz kojim se zečevi razmnožavaju glasi: 1, 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, 34, 55, 89, 144 i tako u beskonačnost. Svaki idući broj u nizu je zbir dva prethodna. Ovaj niz poznat je kao Fibonaccijev niz. Omjer između brojeva niza približava se tzv. Zlatnom rezu (1.618034).
 
Na prvi pogled Fibonaccijev eksperiment nudi jako malo u stvarnom svijetu, ali on se često može naći u prirodi. Ako želite vidjeti kako se ti brojevi manifestiraju u prirodi ne morate promatrati zečeve.
Jedino što trebate je pogledati oko sebe.
 

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *